Šuma Hrane

Princip jestivi šume bio je poznat našim precima pre mnogo vekova


Šta je to Šuma Hrane

Šuma hrane ili jestivi šumski vrt je prehrambena šuma, koja se ponekad još naziva i šumskom baštom ili jednostavno šumski vrt. To je raznovrsna sadnja jestivih biljaka koja pokušava da oponaša ekosisteme i obrasce koji se nalaze u prirodi. Prehrambene šume su trodimenzionalni dizajn čiji se život širi u svim pravcima.

Rtanjski Vrt je zamišljen upravo na principima prehrambrenog šumskog vrta u kome sve vrste, ljudi, biljke i životinje žive u izobilju.

Šumsko baštovanstvo je održiv biljni sistem za proizvodnju hrane, poljoprivredno-šumski sistem sa niskim održavanjem zasnovan na šumskim ekosistemima, koji uključuje voćke i orašaste plodove, grmlje, začinsko bilje, vinove loze i višegodišnje povrće koje donosi prinose direktno korisne za ljude.

Generalno prepoznajemo sedam slojeva šumskog vrta – visoko drveće, niska stabla, grmovi, zeljasti sloj, sloj korena, sloj pokrivnog bilja i sloj vinove loze. Neki takođe uvode i sloj micelijuma takozvani osmi sloj pečuraka. Korišćenjem ovih slojeva možemo uklopiti više biljaka u neko područje bez da stvaramo konkurenciju istih.

Neki aspekti šume hrane:

  • akcenat je na drveću, grmlju i višegodišnjim biljkama,
  • gusta sadnja i korišćenje pokrivnog bilja za suzbijanje korova,
  • korišćenje biljaka za fiksiranje azota i akumuliranje hranljivih sastojaka, umesto primene đubriva
  • tehnike usitnjavanja i vraćanje otpada na zemlju radi stvaranja zdravog tla,
  • sadnja raznolikog bilja koje privlače korisne insekte oprašivače,
  • korišćenje tehnika oblikovanja zemlje za zadržavanje kišnice na lokaciji,
  • specifično postavljanje biljaka radi stvaranja mikroklime i vetrozaštite.

Otporno i dugovečno

Šumski vrt se ne mora ponovo saditi iz godine u godinu, jednom kada se uspostavi, generalno je vrlo izdržljiv i otporan. Obzirom da su sve biljke u Šumi hrane višegodišnje i imaju zdrave podzemne sisteme ponovo će izrasti čak i ako se oštete , dok već drveće, grmlje i vinova loza retko kad i budu oštećeni.

Mora biti organsko

Hranjiva šuma mora biti organska. Ali to ide i dalje od toga. Šumske bašte u velikoj meri zavise od zdravog ekosistema i ne mogu se prskati herbicidima ili pesticidima ili primenjivati neorganska đubriva. Biće potrebno nekoliko godina da se uspostavi zdrav ekosistem, ali moramo biti strpljivi i pustiti da se priroda brine o sebi istovremeno obezbeđujući potrebnu hranu, vodu i stanište za sve komponente ekosistema.

Prikaz spratnosti i raspored biljaka u šumi hrane

Slojevi u šumi hrane:

  • Najviše krošnje, sloj koji se sastoji od izvornih autohtonih vrsta voća
  • Sloj niskih stabala manjih orašastih i kalemljenih sorti voća
  • Žbunasti sloj voćnih grmova poput ribizle i drugih bobica
  • Zeljasti sloj višegodišnjeg povrća i začinskog bilja
  • Podzemna dimenzija biljaka uzgajanih radi njihovog korenja i krtola
  • Pokrivajući sloj jestivih biljaka koje se šire horizontalno.
  • Vertikalni sloj vinove loze i penjačica

Istorija

Prehrambene šume su novi poljoprivredni koncept na našem području, ali se koriste hiljadama godina u drugim delovima sveta.

U Maroku postoji 2000 godina stara šuma hrane. 800 ljudi i dalje obrađuje ovu pustinjsku oazu. Među jestivim biljkama naći ćete datulje, banane, masline, smokve, šipak, guavu, citruse i dud. Takođe u Vijetnamo ista porodica već 28 generacija gaji i obrađuje 300 godina star jestivi šumski vrt.

Dizajniranje i stvaranje Šumskog Vrta

Svaka parcela na kojoj se kreira šuma hrane je jedinstvena i ima ograničene mogućnosti i osobine što će uticati i na biljnu raznovrsnost i finalni broj biljaka koje ćete moći da koristite u svom dizajnu, ali svakako sve niše na imanju treba što bolje isplanirati i popuniti kao bi se minimizovala pojava korova i nepoželjnih vrsta.

Kada se kreira jestiva šuma prvo se dizajniraju gildovi i onda se sadi niša po niša sa izabranim komplementarnim vrstama, te male parcele moraju biti celine za sebe, i sa različitim polikulturama u odnosu na susedni gild. Takođe se sadi u fazama pa se na taj način postižu različiti stadijumi vrta što doprinosi njegovoj stabilnosti, ovo je uobičajen princip u prirodnoj šumi. Zato treba i u razvijenom vrtu povremeno praviti promene kako bi održali raznovrsnost. Sistem dinamičnih promena nam daje veliku slobodu u igranju sa vrtom. Dinamika je mnogo važnija nego balans!

U šumi hrane voće se sadi po visini i širini krošnje, ispod visokog voća idu jestivi žbunovi i pozicioniraju se u zavisnosti na njihovu toleranciju na zasenu, zatim cveće, aromatično i lekovito bilje i ostalo zeljasto i korenasto bilje. Nisko rastinje i pokrivno bilje se u početku sadi vrlo gusto kako bi se sprečio rast nepoželjnih vrsta.

Evo baš danas dok pišem ovaj tekst tu kod nas u Rtanjskom Vrtu došao nam je komšija da preore parcelu na kojoj ćemo uskoro započeti šumu hrane. Po parceli smo već razbacali prirodno đubrivo, sad oranje, pa malo mrazovi, pa jedno dobro tanjiranje i krećemo sa sadnjom mahunarki i drugih leguminoza koje će nam u početku služiti kao đubrivo za mlade sadnice i hrana za pčele i zečeve. Uz to sadimo i drugo pomoćno rastinje koje će vezivati azot, praviti senku, štititi mladu šumu od vetra, i naravno sadimo biljne vrste koje će činiti hranjivi deo šumskog vrta.

Stvaranje šume hrane je dugotrajan proces i zahteva veliku posvećenost u početku, ali kako vreme prolazi vrt je sve bogatiji a posla sve manje. Na kraju se samo blago interveniše kako bi se održavala vitalnost i plodnost sistema.

Ovaj tekst je u sklopu naših tekstova iz kursa permakulture pa tako sledeći tekst se odnosi na Kompostiranje i tretiranje otpada pa možete nastaviti na njega.

Index svih uvodnih predavanja iz ove oblasti možete posetiti na stranici Kurs Permakulture.

Ostavite Komentar