Ekološki preparati za higijenu domaćinstva

Nekoliko jednostavnih recepta i ideja kako napraviti ekološke preparate za higijenu domaćinstva


Higijena u ekološkom domaćinstvu zahteva pridržavanje jednog pravila koji važi za sve recepte a to je da svi sadržaji proizvoda kojeg pravimo moraju da budu prirodnog porekla. Sve prirodnog porekla možemo korišćenjem razgraditi ili propustiti kroz bio-filter sa biljkama.

Sapuni su se pravili od davnina,. Kao baza može se koristiti soda, čime se dobija natrijumski sapun ili ceđ od pepela drveta, čime se dobija kalijumski sapun. Može se primenjivati hladni postupak, ali je uobičajeno da se koristi topli postupak, odnosno kuvanje sapuna. Obično domaći sapun koji uspešno skida fleke i temeljno čisti kožu je napravljen od mešavine prirodnih ulja ili zivotinjskih masti i sode (natrijum hidroksid NaOH). Natrijum hidroksida se dobija kroz proces kaustifikacije i elektrolize obične kuhinjske soli (natrijum hlorida). Sem sode koja se dodaje u destilovanu vodu i proizvodi visoku temperaturu oko 80c treba napraviti dodatnu smesu od otopljenih masti, ulja i suvih dodataka, eteričnog ulja i začina u prahu. Od suvih dodataka se mogu stavljati razni suvi cvetovi, lekovito bilje, mleveno zrnevlje žitarica ili semenke, glina, soc od kafe (savršeni za piling kože), dok začine u prahu koristimo da bi dobili lekovitost i boju. Sledeće je mešanje sode i masti dok ne krene proces sapunifikacije, a tada smesu stavljamo u kalupe na 24h. .Sapun se brzo steže, čim se ohladi i stegne može se seći na manje komade nožem ili zategnutim koncem. Neophodno je posle vađenja iz kalupa da sapun odleži period sazrevanja od najmanje 40 dana, tada je tek spreman za korišćenje.

Ceđ zavisi od sastav pepela. U zavisnosti od načina sagorevanja drveta, moguća su dva slučaja:

Ako je sagorevanje drveta intenzivno, sa dobrim dotokom kiseonika, tada će se u pepelu naći oksidi minerala, za nas najznačajniji je kalijum-oksid (K2O). Pepeo će biti svetle boje, skoro bele. Kada se tako dobijeni pepeo pomeša sa vodom, od kalijum-oksida i vode nastaje kalijum-hidroksid: K2O + H2O → 2KOH

Ako prilikom sagorevanja nije dovedeno dovoljno kiseonika, umesto oksida će se formirati karbonati, tj. kalijum-oksid iz pepela će reagovati sa ugljen-dioksidom, pri čemu nastaje kalijum-karbonat (potaša): K2O + CO2 → K2CO3

Idealno bi bilo imati što svetliji pepeo jer kalijum-hidroksid izaziva sapunifikaciju, al ako imamo tamniji možemo u pepeo dodati odgovarajuću količinu gašenog kreča

Pepeo koji smo sakupili tokom zime prvo prosejemo kroz fino metalno sito, zatim u metalnu posudu za kuvanje (idealne su oranije) staviti po potrebi gašenog kreča, 15kg prosejanog pepela i 30litara kišnice. Sve to kuvati dugo na blagoj vatri. Tako dobijenu tečnost ostaviti par dana u hladovinu i povremeno u prolazu promešati. Nakon 10 dana ostaviti da se masa staloži na dno kofe a dobijenu tečnost pažljivo procediti i koristiti pri pranju sudova, veša, belog rublja, a može se koristiti kao baza za pravljenje sapuna ili šampona za kosu.

Bioenzimi nastaje procesom razgradnje kuhinjskog otpada od voća i povrća u vodi. Jednostavan je za pravljenje samo je potrebno strpljenje, zato je dobro napraviti veću količinu bioenzima da bi imali zalihe dok se napravi sledeća tura. Sakupljeni otpad se stavi u jednu plastičnu kofu sa poklopcem, prolaziće kroz period fermentacije bioenzimi će mirisati na ono od čega su napravljeni, i zato je najbolje dodati jabuke i kore citrusno voća, agrumi osvežavajuće mirišu. U kofu sa usitnjenim kuhinjskim otpadom dodajemo kišnicu i šećer. Šećer će pokrenuti proces fermentacije koji traje minimum 3 meseca. U prvih mesec dana, zatvarač posude trebati često otvarati zbog nakupljenog gasa koji se stvara, otpuštaće se alkohol, pa kad otvorite posudu osetićete miris alkohola. U drugom mesecu osetićete kiselkast miris, karakterističan za sirće. Trećeg meseca sastojci će nastaviti sa razgradnjom i tako će na kraju nastati prirodni enzim za čišćenje.

Pre korišćenja dobijeni proizvod procediti a sadržaj koji se nije razgradio je idealno ubaciti u kompost i tako pospešiti njegovu razgradnju. Kako je bioenzim takođe i hranljivo đubrivo za biljke, možemo ne razgrađeni materijal ubaciti u gredicu gde će dalje nastaviti svoje razlaganje a samim tim i fertilizaciju tla. Bioenzim je zaista čudotvoran efikasno pročišćava vazduha (tokom katalitičkog procesa se stvara ozon O3 koji smanjuje količine ugljen-dioksida i povećava količinu kiseonika u vazduhu) takodje ima svojstvo da uklanja neugodne mirise i veoma je delotvoran pri suzbijanju bakterija, čišćenju masnih kuhinjskih podova i rublja zato što uklanja masne mrlje i nečistoće.

Kad bi svako koristio i proizvodio prirodne preparate za čišćenje i kad bi svako domaćinstvo pretvorilo svoj otpad u taj blagotvorni enzim, doprineli bi širenju kolektivne svesti o potrebi zaštite našeg okruženja, reciklaži i smanjenju potrošnje.

Ostavite Komentar